Jeste li znali da je engleski kralj Henry VIII kušajući trešnju u Belgiji ostao oduševljen njenim okusom i odlučio zasaditi prvi voćnjak trešanja u Velikoj Britaniji.
U Sjevernu Ameriku je trešnja uvezena sredinom 17. stoljeća. Kora stabla divlje trešnje navodi se kao antitusik i sedativ u 19. st od strane United States Pharmacopeia-e.
Kako se ljudi vole baviti besmislenim aktivnostima tako postoji i natjecanje u pljuvanju koštice trešnje. Neslužbeni rekord je oko 30 m i postignut je u gradu Eau Claire, Michigan.
Prosječno stablo trešnje ima oko 7000 trešanja u svojoj krošnji, a svi plodovi trešnje se mogu skupiti za manje od 10 sekundi. U idealnim uvjetima stablo trešnje može biti plodonosno i do 100 godina starosti.
Činjenice o trešnjama
Postoji oko 2000 različitih sorti trešanja koje se uzgajaju za konzumaciju u svježem obliku, za proizvodnju likera, rakija, čajeva, džemova i drugih slatkiša.
Antocijani su antioksidansi zaslužni za crvenu boju ovog voća, a predstavljaju antioksidanse s protuupalnim svojstvima. U peteljci trešnje nalaze se tanini, organske kiseline, flavonoidi, šećeri i minerali.
Plod trešnje sadrži oko 80 % vode i otporan je na “pucanje” u smislu dužeg kišnog razdoblja prije potpunog sazrijevanja.
Poželjan okus trešnje je umjeren slatko – kiselkast okus. Plod obiluje kalijem, a s druge strane nema dovoljno natrija što ju čini pogodnom za izbacivanje vode iz organizma. Od ostalih nutrijenata sadrži: proteine, magnezij, kalcij, fosfor i šećer.
Plod trešnje sadrži i melatonin što može pomoći kod nesanice. Ljekovitost trešnje ogleda se u brojnim prednostima za organizam, ako se konzumira u umjerenim količinama.
Prednosti konzumacije trešanja:
- Prirodni lijek za spavanje
- Izbacivanje vode iz organizma
- Vitamini C, E i K
- Bogate su vlaknima
- Reguliraju krvni tlak
- Imaju nizak glikemijski indeks
- Ublažava simptome alergije i astme
Divlja trešnja
Divlja trešnja, crna trešnja ili ptičarka (Prunus avium L.) raste u mješovitim šumama pretežno na Europskom kontinentu. Raste u polusjeni rubnih dijelova šuma i to do visine od 20 m.
Ptice su zapravo među prvim “kušačima” divljih trešnji u prirodi. Kažu da divlja trešnja pomaže pticama da ljepše pjevaju.
Čaj od divlje trešnje
Wild cherry Tea (Rooibos) ne sadrži kofein pa se zbog toga može piti u bilo koje doba dana. Osvježavajućeg okusa, čaj divlje trešnje djeluje umirujuće i samim time podiže raspoloženje.
Aromatičan i ugodan čaj od divlje trešnje je dobar za izmokravanje i otklanjanje problema s nesanicom.
Priprema čaja od divlje trešnje:
U 2.5 do 3 dcl vode dodati jednu čajnu žlicu sadržaja iz vrećice Wild cherry Tea. Ako pripremate veću količinu čaja, primjerice 1 l, tada je potrebno dodati jednu veću žlicu čaja. Temperatura vode neka bude 100 C. Sadržaj ostaviti u vodi poklopljen do 5 minuta.
Što je Hanami?
Cvijet trešnje u Japanu simbolizira život, sreću i hrabrost. Postoji i posebna prigoda odnosno ceremonija gdje se okupljaju ispod stabala trešnje.
Hanami u prijevodu znači divljenje i promatranje cvjetova u proljeće. Japanska je trešnja tako postala simbol početka proljeća.
Nekad se vjerovalo kako se “bog rižinih polja” spušta s planina kako bi boravio u procvalim krošnjama trešanja.
Kako krošnje trešanja cvatu širom Japana, ljudi se okupljaju ispod njih družeći se sa svojim voljenima uz hranu i piće. Rascvale krošnje dodatno se osvjetljavaju što daje poseban ugođaj.